Studenti master studija Pravnog fakulteta Univerziteta u Sorboni nedavno su se upoznali sa pravom Crne Gore, a dobili su i mogućnost da prouče i analiziraju praksu crnogorskih sudova kad je u pitanju međunarodno privatno pravo.
Nakon što su nedavno prošli set od osam jednočasovnih predavanja, studenti Sorbone će tokom maja polagati i ispit kod redovne profesorice Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Maje Kostić-Mandić.
“Prva grupa predavanja bila je posvećena pravu Crne Gore, koje je u oblasti kodifikovanja međunarodnog privatnog prava doseglo svoje najviše domete. U Bogišićevom Opštem imovinskom zakoniku za Knjaževinu Crnu Goru (1888.) sadržana je prva sveobuhvatna kodifikacija ove grane prava u svijetu, a koja je direktno ili u vidu pravnih pravila primjenjivana skoro 100 godina u Crnoj Gori. Osjećala sam i dozu nacionalnog ponosa da na univerzitetu svjetskog ranga mogu da predstavim ono najbolje iz pravnog sistema zemlje iz koje dolazim”, priča za “Vijesti” profesorica Kostić-Mandić.
Prema njenim riječima, inostranim studentima je to bilo novo.
“Ali kada smo nastavili sa analizom kodifikatorskog postupka prilikom izrade inovativnog Zakona o međunarodnom privatnom pravu Crne Gore (2014), u čijoj izradi sam i neposredno učestvovala, studenti su pokazali zavidno predznanje, jer je naš zakon u velikoj mjeri, a negdje i u cjelosti, preuzeo rješenja iz uredbi Evropske unije u onim oblastima koje su jednoobrazno regulisane. Njihovo pravničko razmišljanje je naročito došlo do izražaja prilikom analize sudske prakse crnogorskih sudova u ovoj oblasti”, ističe Kostić-Mandić.
Naglašava da je nastava je bila interaktivna, a studenti su i sami bili u prilici da rade na jednom slučaju.
“Ipak, njihovo predznanje je najviše došlo do izražaja prilikom druge i treće grupe predavanja, gdje je naglasak bio ne samo na značaju savremenih kodifikacija međunarodnog privatnog prava (uključujući i one iz našeg regiona) kod kojih je došlo do približavanja velikog broja rješenja, već i do njihovog uticaja na identifikovanje i popunjavanje pravnih praznina u međunarodnom pravnom okviru, a naročito u pravu EU”, precizira ona.
Tu je bilo riječi, objašnjava profesorica, i o najnovijim neformalnim inicijativama u cilju sveobuhvatne kodifikacije međunarodnog privatnog prava EU u jednom pravnom aktu.
“Ovo tim prije ako se ima u vidu da je međunarodno privatno pravo posebno aktuelno u vremenu kada je ova pravna disciplina postala u velikoj mjeri regulisana na nivou EU, a Francuska je pristupila izradi svoje prve kodifikacije – francuski nacrt Zakonika o međunarodnom privatnom pravu iz 2022. godine”, kazala je Kostić-Mandić.
Bilješke, diskusije, posvećenost, razlike…
Profesorica Kostić-Mandić kaže da se njeno iskustvo na Sorboni odnosi na rad sa studentima završne godine master studija. “A poznato je da što je viši nivo studija, to postoji i veća fleksibilnost u izboru tema i u radu”, objašnjava.
Po ulasku u salu odmah je primijetila da svi studenti imaju ispred sebe laptop i da, bez izuzetka, vode bilješke sa predavanja.
“I pored toga što sam im saopštila da ću im proslijediti prezentaciju i osnovni materijal za ispit koji sam pripremila za njih, i dalje su sve bilježili, što ukazuje na njihovu ozbiljnost i posvećenost. Rad sa studentima je naročito inspirativan kada se može diskutovati i o najsloženijim pitanjima, što utiče i na motivaciju nastavnika”, priča ona. Navodi da je na Sorboni naglasak na kreativnom i logičkom pravničkom razmišljanju.
“Mada vjerujem da i to u velikoj mjeri zavisi od predmeta, nivoa studija i predmetnog nastavnika. Meni se dopao način organizacije ispita na master studijama, gdje studenti pišu esej na zadatu temu, koja nije ispitno pitanje ili rješavaju slučaj, a neki nastavnici dozvoljavaju i slobodno korišćenje literature (tzv. ispit uz ‘otvorenu knjigu’, ali ne i mogućnost korišćenja interneta). Kod nas je to drugačije i iz ličnog iskustva znam da studenti nisu navikli da spremaju ispite i odgovaraju na taj način. Smatram da bi i kod nas trebalo da bude više naglasak na primjeni stečenog znanja, a manje na teoriji”, rekla je Kostić-Mandić.
Za razliku od crnogorskog programa, naglašava ona, gdje se međunarodno privatno pravo izučava na osnovnim studijama samo u jednom semestru, na Sorboni se izučava tokom dva semestra na osnovnim studijama, kao i na master programu u okviru koga ima veći broj predmeta u kojima se produbljenije izučavaju pojedine teme.
“To podrazumijeva da se u našim uslovima jednostavno nema vremena za bilo kakvo produbljenije i smislenije bavljenje temama koje nisu one osnovne, tako da i pored najbolje namjere, ova predavanja koja sam pripremila za Sorbonu neće biti i predavanja koja će imati priliku da slušaju naši studenti”, objašnjava profesorica Kostić-Mandić.
Sa druge strane, ističe ona, Univerzitet Crne Gore i Pravni fakultet prednjače u pogledu tehničke opremljenosti institucije, informisanosti i komunikacije sa studentima, naglasku na vidljivosti i međunarodnoj prepoznatljivosti, “što etabliranim univerzitetima nije uvijek prioritet”.
“Rekla bih da su studenti svugdje isti – uvijek ima onih koji se izdvajaju po znanju i spremnosti da odgovaraju i postavljaju pitanja, a zadatak predavača je da nađe mjeru da zainteresuje i angažuje ne samo najbolje, već sve studente”, kazala je Kostić-Mandić.
Put do gostujućeg profesora
Profesoricu Kostić-Mandić pozvale su kolege sa Sorbone da održi predavanja i ispit.
“Profesionalna saradnja sa profesorima Međunarodnog privatnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Sorbona (Univerzitet Pariz 1 Panteon-Sorbona) u okviru koje su bili u prilici da se upoznaju sa mojim radom i objavljenim radovima, rezultirali su pozivom da održim set od osam jednočasovnih predavanja i ispit na Master 2 programu Međunarodno privatno pravo i međunarodna trgovina, u okviru predmeta Međunarodno privatno pravo i koordinacija pravnih sistema”, kazala je Kostić-Mandić.
Prema njenim riječima, taj program se prvenstveno odnosi na ugovorne i vanugovorne odnose sa međunarodnim obilježjem, gdje nijesu svi elementi slučaja u vezi sa jednim pravnim sistemom, kao i na pitanja priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka iz tih građanskih predmeta u domaćoj zemlji.
“Nakon načelnog dogovora sa rukovodiocem programa da moja predavanja obuhvate pitanja u vezi sa približavanjem nacionalnih i međunarodnog pravnog okvira u oblasti međunarodnog privatnog prava, sa posebnim osvrtom na Crnu Goru i pravni prostor bivše Jugoslavije, imala sam potpunu slobodu u pogledu izbora konkretnih tema i načina organizovanja nastave”, navodi profesorica.
Opredijelila se za to da studentima predstavi širu sliku prošlog, aktuelnog i budućeg pravnog okvira te grane prava polazeći od različitih pristupa kodifikatorskom postupku na nacionalnom nivou.
“…Jer, s obzirom na to da postoji veliki broj međunarodnih ugovora usvojenih pod okriljem Haške konferencije za međunarodno privatno pravo i uredbi prava Evropske unije, potrebno je opredijeliti se u vezi sa tim da li i na koji način skrenuti pažnju organu primjene prava na njih – transpozicijom (doslovnim preuzimanjem) odredaba međunarodnih propisa, direktnim upućivanjem na njihovu primjenu (ilustrativnu i sveobuhvatnu), kao i na mogućnost proširivanja polja njihove primjene u nacionalnom pravu”, precizira profesorica Kostić-Mandić.
Bonus video:
Vijesti
